Revolucionarni novi koncept u proizvodnji tekstila doveo je do stvaranja prve svjetske haljine “za pročišćavanje zraka”. Ukoliko prototip dokaže da je to moguće, ova vrsta ekološki prihvatljive odjeće, u budućnosti, može postati trend bez žrtvovanja stila odijevanja. Haljina do poda je projekt katalitičke odjeće, nastale suradnjom između stručnjaka sa Sveučilišta u Ulsteru, Sveučilišta u Sheffieldu i Londonskog College of Fashion. Oni su pokušali proizvesti tkaninu koja bi mogla eliminirati onečišćujuće tvari, tako što pročišćuje zrak oko sebe i dovodi do boljeg zdravlja dišnog sustava. Krajnji rezultat je zapanjujući, tekstilno oblikovana haljina pod nazivom “ona sama” ali to nije obična haljina stvorena za modne piste – u stvari, u ovoj fazi ne može biti čak ni nosiva, jer je prototip izrađen od savitljivog betona i tekstila.

Istraživanje dvojice doktoranta sa Sveučilišta Victoria pokazao je napredan učinak tehnologije koja kombinira vunu sa zlatom i srebrom, te stvara novu paletu višefunkcionalnih tkanina.

Dr. Fern Kelly i dr. Kerstin Burridge su paralelno završili istraživačke projekte kojim su istraživali način ugradnje malih nanočestica zlata i srebra u novozelandsku vunu, što je rezultiralo šarenom tkaninom koja je i funkcionalno i estetski iskoristiva. Dr. Kelly je radio sa srebrnim nanočesticama, a dr. Burridge sa zlatnim.

Potrošačka zabrinutost zbog uništavanja okoliša svrstala je organski pamuk u traženu robu za top brandove tekstila poput Nike Levi Strauss. “Postoje paradigme u tekstilnom sektoru,” rekao je John Mowbray, urednik časopisa Ecotextile.

“Prije tri godine održivost nije bila na dnevnom redu”, rekao je Mowbray. “Sada sve više trgovaca i veletrgovaca žele pomak u tom smjeru bez obzira na to što njihovi dobavljači misle. Smatraju da potrošači žele transparentnost. Trendovi se mijenjaju.”

Ova javna rasprava se odnosi na mogućeg nasljednika Competitiveness and Innovation Framework Programme (CIP). CIP se sastoji od tri operativna programa: Program za poduzetništvo i inovacije, ICT – Program potpore politici i Intelligent Energy Europe programa. Javna rasprava koja se provodi ima za cilj pružiti Komisiji stavove javnosti o tome što bi trebala biti prioritetna područja u budućnosti EU za intervenciju na tim područjima, i koji bi instrumenti trebali biti korišteni.

Tempus je program Europske unije koji podržava modernizaciju visokog obrazovanja u zemljama partnerima iz istočne Europe, središnje Azije, Zapadnog Balkana i Mediterana, uglavnom kroz zajedničke sveučilišne projekte. Zemlje partneri su: Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Srbija, kao i Kosovo prema Rezoluciji Vijeća sigurnosti UN 1244.

Zemlje poput Hrvatske, FYR Makedonije, Turske, Islanda, Lihtenštajna, Norveške i Švicarske, mogu sudjelovati u Tempus projektu, ali samo na osnovi samofinanciranja. Tempus IV je otvoren za visokoškolske ustanove i druge organizacije koje djeluju u području visokog obrazovanja, pod uvjetom da su osnovane u zemljama članicama EU ili u zemljama partnerima.