Održive mjere za Industrijsko pranje STRATEGIJE EKSPANZIJE: Pametno pranje-2015′
Naslov: Sustainable Measures for INDUSTRIAL Laundry EXPANSION STRATEGIES: SMART Laundry-2015 Akronim: SMILES Šifra projekta: …
Uncategorized @hr
Vijesti iz Hrvatske – sa WBC-INCO.NET liste
Molimo Vas da u nastavku potražite vijesti iz Hrvatske koje su prikazane u posljednjoj WBC-INCO.NET listi.
1) ASHE: Nova strategija za 2010. do 2014
2) Potpisani su novi REGPOT projekti
EUROPSKA UNIJA: Započinje provedba programa “Fashion Europe”
Tijekom dvodnevnog sastanka u Bukureštu, glavnom gradu Rumunjske, održana je treća po redu TEX TEH III međunarodna konferencija, posvećena primjeni nanotehnologije u tekstilu. Ova tema obrađivana je od strane međunarodnih stručnjaka iz 10 zemalja na 4 odvojene sjednice, u organizaciji Nacionalnog instituta za tekstil i kožarsku industriju Rumunjske.
Produljeni rokovi natječaja za dodjelu nagrada za najuspješniji znanstveno-istraživački, odnosno umjetničko-istraživački rad
http://www.t-pot.eu http://www.ts-rc.eu http://www.ttf.hr Tim menađera FP7 projekta pod nazivom: Unlocking the Croatian Textile Research Potentials,…
Studentima preddiplomskog, diplomskog i doktorskog studija TTF-a
Textile Institute Manchester ponudio nam je mogućnost besplatnog članstva za prvu godinu naših studenata.
The Textile Institute – Manchester, GB, jedan je od najstarijih svjetskih stručnih udruga iz područja tekstila. Osnovan je 1910., a od 1925. pridružen je Royal Charted. Okuplja stručnjake iz područja proizvodnje tekstila, odjeće obuće i dizajna.
Osvrt na certifikat zelenog tekstila
Proizvodnjom tekstilnih artikla oslobađaju se otpadne vode koje su štetne za okoliš. Tkanine izrađene na ekološki način ne mogu zamijeniti klasične proizvode. Smanjenje utjecaja na okoliš povećanjem trajnosti životnog ciklusa tkanine ili manjim utjecajem proizvodnje na okoliš mogu aktivno doprinijeti poboljšanju situacije. Općenito, postoje četiri ključna čimbenika na okoliš, povezanih s izradom tekstila: voda, energija, zagađenje i korištenje neobnovljivih resursa.
Pakistanska tekstilna industrija traži dodatno tržište
Pakistanska tekstilna industrija traži bolji pristup na tržišta SAD-a i Europske unije, što je ujedno borba za preživljavanje nakon poplavom devastirane zemlje. Tekstilni proizvođaći traže pomoć kako bi nadoknadili gubitke.
Glasnogovornik pakistanskog ministarstva vanjskih poslova Abdul Basit rekao je novinarima u Islamabadu da EU razmišlja o sastanku svojih ministara vanjskih poslova posvećenom pružanju pomoći poplavom pogođenom Pakistanu, a možda i omogućavanju većeg pristupa tržištu za pakistanske proizvode.
EUROPSKA UNIJA: Opća uprava za okoliš raspravljala sa ekspertnom grupom za GPP
Sastanak Nacionalne GPP ekspertne grupe, tj. neformalne radne skupine DG ENV Europske komisije – održan je 7. lipnja. Između…
Njemačka tekstilna tvrtka Falke širi se u Srbiju
Prema podacima Ministarstva gospodarstva i regionalnog razvoja, njemačka tvornica tekstila Falke, namjerava izgraditi tvornicu u južnoj Srbiji, kojom će otvoriti radna mjesta za 600 ljudi.
Vijesti iz Hrvatske – sa WBC-INCO.NET liste
Bilateralna suradnja sa Srbijom
Hrvatski ministar znanosti Radovan Fuchs i njegov srpski kolega Božidar Đelić sastali su se u Zagrebu 13. svibnja 2010. kako bi razgovarali o bilateralnoj suradnji i zajedničkim znanstvenim projektima. Trenutno se provodi 21 bilateralnih inicijativa, uglavnom u području biotehnologije. Nekoliko radionica, kao i zajednički dan znanosti održat će se u sljedećim mjesecima kako bi se prezentirali postignuti rezultati.
Dvije zemlje također planiraju održavati redovite sastanke na ministarskoj ili državnoj razini i uspostaviti regionalni fond za tehnologije, te privući financiranje istraživanja od strane tvrtki. Fuchs sugerira iskorištavanje dodatnih mogućnosti kao što su zajednička aplikacija za FP7 projekte i kredite Svjetske banke i Europske banke za obnovu i razvoj.
Lisabonski pregled 2010: Hrvatska nadmašuje najniže rangirane članice EU
Konačna ocjenu napretka u postizanju lisabonskih ciljeva pokazuje da je Hrvatska pretekla četiri zemlje članice EU, odnosno Bugarsku, Italiju, Poljsku i Rumunjsku. S ocjenom 4,18, druga je, tj. odmah iza Crne Gore (ocjena: 4,19), između jedanaest kandidata i susjednih država. Unutar ove skupine, Hrvatska drži prvo mjesto u području informacijskog društva, održivog razvoja i mrežne industrije, kao i drugo mjesto na području inovacija i R&D.