Okrugli stol na temu: ‘POPULARIZACIJA ZNANOSTI – ZAŠTO JE HRVATSKA TREBA?’ koji je održan 4. travnja 2013. u svečanoj dvorani Instituta Ruđer Bošković (IRB) okupio je brojne znanstvenike, popularizatore znanosti, ali i istaknute poduzetnike te komunikacijske stručnjake. Okrugli stol su podržali Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta, Sveučilište u Zagrebu i Grad Zagreb. Posebni gost bio je Robert Firmhofer, direktor znanstvenog centra Kopernik iz Varšave, ujedno i predsjednik Europske mreže znanstvenih centara i muzeja.
U prvom dijelu događanja svih sedam sudionika je održalo desetominutne prezentacije o popularizaciji znanosti iz svog kuta profesionalnog života. Tako je Dunja Potočnik dala pregled zanimljivih statističkih podataka o interesu mladih za znanost te je ustvrdila:
„Istraživanja pokazuju da se mladi do 14. godine života odluče što ne žele studirati, odnosno što ne žele biti u životu. Zato popularizaciju znanosti treba, prije svega, usmjeriti na djecu u dobi između 10 i 14 godina.“
Ivanka Jerić s Instituta Ruđer Bošković govorila je o brojnim EU projektima IRB-a te je naglasila obvezu znanstvenika da komunicira o svom radu s javnošću, pogotovo kada je rad financiran javnim sredstvima. Posebno je istaknula kako IRB kroz stožerni strukturni projekt Otvorene znanstvene infrastrukturne platforme za inovativne primjene u gospodarstvu i društvu (O-ZIP) planira unaprijediti suradnju s gospodarstvom i širom akademskom i znanstvenom zajednicom otvaranjem svoje infrastrukture i vrijedne kapitalne opreme te postojećeg intelektualnog kapitala.
Robert Firmhofer naglasak je stavio na važnog znanstvenih centara za društvo, neformalno učenje, povezivanje znanosti i gospodarstva te povećanja interesa mlađih generacija za znanosti. Osim primjera vrlo uspješnog Znanstvenog centra Kopernik u Varšavi, kojeg godišnje posjeti više od milijun ljudi, Firmhofer je pokazao europske projekte koji su uspjeli izazvati veliki interes javnosti i koji su uspjeli popularizaciju znanosti podići na višu razinu.
Poduzetnik i poslovni anđeo, Saša Cvetojević, rekao je kako smatra da hrvatska znanost mora prestati percipirati novac kao nešto loše i ružno već da trebaju naći kvalitetan način komunikacije s gospodarstvom. Cvetojević vjeruje kako Hrvatska može postati zemlja znanja u kojoj se znanje može upotrijebiti za kvalitetne projekte i izvozne proizvode.
Komunikacijski stručnjak, Zrinka Makovac, ustvrdila je da znanstvenici mogu napraviti značajan napredak u percepciji javnosti prema znanosti ukoliko komuniciraju kvalitetnije, uz pomoć ljudi iz struke.
Prezentacija Marka Košičeka, znanstvenika s IRB-a, pobjednika FameLab natjecanja i istaknutog popularizatora znanosti, pokazala je svijet popularizacije znanosti iznutra. Košiček je govorio o konkretnim iznosima te je istaknuo da čak 83 posto sredstava pomoću kojih realiziraju programe i aktivnosti dolazi izvan Hrvatske.
Kao posljednji govornik, pomoćnik ministra znanosti, obrazovanja i sporta, Saša Zelenika, istaknuo je da sustav obrazovanja nije pratio promjene u gospodarstvu i da treba dati više važnosti određenim strukama na hrvatskom tržištu rada koje će uskoro postati dio Europske unije.
Tijekom diskusije koja je uslijedila, javili su se, izravno iz dvorane i putem društvenih mreža, brojni znanstvenici, popularizatori znanosti, gospodarstvenici i studenti. Zanimljiva diskusija je pokazala različita mišljenja o načinu kako popularizacija znanosti treba izgledati. Svi uključeni su se složili da je ulaganje u znanost imperativ za gospodarski napredak Hrvatske.
