Zorana Kovačević, asistentica Zavoda za tekstilnu kemiju i ekologiju, u petak, 25. listopada 2019. u prostoriji A-201 Sveučilišta u Zagrebu, Tekstilno-tehnološkog fakulteta, Prilaz baruna Filipovića 28a, uspješno je obranila svoju doktorsku disertaciju pod naslovom ”Development of advanced polylactide nanobiocomposite reinforced with Spartium junceum L. fibres” (Razvoj naprednih nanobiokompozita izrađenih od polilaktidnog polimera ojačanog vlaknima brnistre). Ovaj doktorski rad je napisan po tzv. Skandinavskom modelu te je obranjen na Sveučilištu u Zagrebu Tekstilno-tehnološkom fakultetu na engleskom jeziku pred povjerenstvom u sastavu:

• Prof. dr. sc. Edita Vujasinović, Sveučilište u Zagrebu Tekstilno-tehnološki fakultet

• Prof. dr. sc. Sandra Bischof, Sveučilište u Zagrebu Tekstilno-tehnološki fakultet

• Prof. dr. sc. Zdravko Schauperl, Sveučilište u Zagrebu Fakultet strojarstva i brodogradnje

Rad je izrađen pod mentorstvom prof. dr. sc. Sandre Bischof, Sveučilište u Zagrebu, Tekstilno-tehnološki fakultet i prof. dr. sc. Mizi Fana, Brunel University London, UK. Glavni cilj ove disertacije je razvoj biorazgradivog kompozitnog materijala održivog podrijetla izrađenog od polilaktidnog polimera i vlakana iz brnistre za moguće korištenje u automobilskoj industriji. Povećana potražnja za upotrebom održivih i biorazgradivih prirodnih materijala pokrenula je širu proizvodnju biokompozita. Ispitane su tri metode maceracije: močenje u vodi, osmotsko degumiranje i alkalijsko močenje pod utjecajem mikrovalne energije. Dokazano je da se dugotrajna konvencionalna metoda maceracije može uspješno zamijeniti ekološki povoljnom metodom korištenjem mikrovalova. Funkcionalizacija vlakana provedena je korištenjem nanogline kao sredstva za usporavanje gorenja i limunske kiseline kao ekološki prihvatljivog umreživača. Učinkovitost izvedenih modifikacija ispitana je prema odgovarajućim standardiziranim metodama koje se koriste u trenutnim industrijskim i proizvodnim procesima (ispitivanje morfoloških, mehaničkih, kemijskih i toplinskih svojstava konačnog kompozitnog materijala). Biorazgradivost kompozitnih materijala ispitana je korištenjem enzima endopeptidaze. Pored toga, istražena je i mogućnost iskorištavanja ostataka biljke nakon postupka maceracije. Analiza kemijski tretiranih ostataka nakon maceracije pokazala je pozitivne pokazatelje kvalitete ovakve biomase prikazujući je kao obećavajuću sirovinu za proizvodnju krutog biogoriva. Značaj obavljenih istraživanja leži u primjeni inovativnih, održivih sirovina za proizvodnju novih naprednih proizvoda široke primjene.

 

Zorana Kovačević